Beograd, 2001.

Tihomir Podunavac

podunavac@sbb.co.yu

 

Uputstvo

o načinu trgovanja diskontnim hartijama od vrednosti

 


 

Ovo Uputstvo napisano je sa ciljem:

 

  1. da se prilikom trgovanja spreči veće zaduživanje emitenata diskontnih hartija od vrednosti (zapisa) od dozvoljenog maksimuma za registrovanu emisiju.

 

Takođe, ovo Uputstvo napisano je sa ciljem:

 

2.     da se omogući sekundarno trgovanje diskontnim hartijama od vrednosti (zapisima).

 

 1.     POLAZNE OSNOVE ZA RAZUMEVANJE

 

q      Komercijalni, blagajnički i državni zapisi (zapis) su diskontne hartije od vrednosti;

q      U okviru jedne emisije svi komadi zapisa glase i jedino mogu da glase na istu nominalnu vrednost;

q      Takođe, u okviru jedne emisije nominalna vrednost svakog komada zapisa je nepromenljiva i jedino može da bude nepromenljiva;

q      U okviru jedne emisije svaki pojedinačni komad zapisa je nedeljiv na manje delove i nikada ne može da bude deljiv na manje delove;

q      Dakle, u okviru jedne emisije ukupan broj komada zapisa mora biti ceo broj i samo može da bude ceo broj;

 

q      Primer I:

Ø      ukupna vrednost jedne emisije zapisa iznosi 50.000.000,00 dinara,

Ø      nepromenljiva nominalna vrednost jednog komada zapisa u okviru te emisije iznosi 10.000,00 dinara,

Ø      nepromenljivi ukupan broj komada zapisa u okviru te emisije iznosi:

Ø      50.000.000,00 : 10.000,00 = 5.000 komada;

 

q      Emisija ima definisanu i diskontnu stopu (stopa) izraženu u %;

q      Uopšte, stopom se umanjuje nominalna vrednost jednog zapisa u trenutku prodaje;

q      Ili, stopom se nominalna vrednost jednog zapisa («buduća vrednost», vrednost u roku dospeća!) svodi na sadašnju vrednost;

 

q      Primer II:

Ø      nominalna vrednost jednog komada zapisa (vrednost u roku dospeća!) iznosi 10.000,00 dinara,

Ø      visina diskontne stope ili stope umanjenja iznosi 9,26%,

Ø      sadašnja vrednost ili umanjena nominalna vrednost jednog komada zapisa u trenutku prodaje iznosi:

Ø      C0 = 10.000,00 – [10.000,00 * (9,26 / 100)]

Ø      C0 = 10.000,00 – [10.000,00 * 0,0926]

Ø      C0 = 10.000,00 – 926,00

ü      C0 = 9.074,00 dinara;

 

q      Definisana diskontna stopa ili registrovana diskontna stopa neke emisije (jedan od  parametara emisije!) važi samo na datum emitovanja;

q      Znači, stopa u svakom drugom trenutku do roka dospeća, dakle trenutku različitom od datuma emitovanja, može, ali i ne mora, da ima drugu visinu;

q      Ili, stopa u svakom drugom trenutku do roka dospeća, osim datuma emitovanja može, ali i ne mora, da bude promenljiva;

q      Takođe, visina stope u svakom drugom trenutku do roka dospeća, osim datuma emitovanja, može, ali i ne mora, da bude jednaka registrovanoj stopi;

q      Kupac kupuje jedan komad ili određeni, ali uvek ceo, broj komada zapisa po umanjenoj nominalnoj vrednosti za visinu stope utvrđenu u trenutku prodaje;

q      Visina stope u trenutku prodaje ili tržišna stopa utvrđuje se na osnovu ponude i tražnje ili na osnovu dogovora između prodavca i kupca u trenutku kupoprodaje (u primeru 9,26%);

q      Dakle, u trenutku prodaje kupac plaća prodavcu uvek i samo umanjenu nominalnu vrednost ili sadašnju vrednost kupljenih zapisa za dogovorenu tržišnu stopu (u primeru 9.074,00 dinara);

q      A, u roku dospeća emitent plaća kupcu uvek i samo nominalnu vrednost kupljenih zapisa (u primeru 10.000,00 dinara);

q      Dakle, u roku dospeća emitent može da plati samo onoliko koliko iznosi zbir nominalnih vrednosti prodatih zapisa;

q      Odnosno, u roku dospeća emitent može da plati sveukupno najviše do iznosa  vrednosti cele emisije;

q      Ili, u roku dospeća emitent može da plati sveukupno najviše do iznosa vrednosti registrovane emisije;

q      Što znači da se emitent mogao maksimalno da zaduži samo toliko koliko mu je registracijom emisije dozvoljeno;

 

2.     LISTIRANJE

 

(ili kako treba da se definišu osnovni parametri emisije)

 

q      Nominalna vrednost svih zapisa u okviru svih emisija kojima se trguje treba uvek da iznosi 10.000,00 dinara;

q      Broj komada svih zapisa u okviru svih emisija kojima se trguje treba uvek da bude ceo broj;

q      Dakle, ukupna vrednost jedne emisije mora da bude deljiva sa 10.000 bez ostatka;

q      Visinu diskontne stope za svaku emisiju definiše emitent i unosi u registraciju prilikom registrovanja emisije kod Komisije;

q      Tako definisana stopa se primenjuje, ali i ne mora, za umanjivanje nominalne vrednosti zapisa samo prilikom primarne kupoprodaje zapisa, i to samo one kupoprodaje koja se obavi na datum početka emisije (na prvi dan emisije!);

q      Visina stope na datum različit od datuma emisije (prvog dana emisije!) prilikom primarne i sekundarne kupoprodaje određuje se na osnovu ponude i tražnje ili na osnovu dogovora između prodavca i kupca;

 

 

3.     TRGOVANJE

 

(ili kako broker komunicira sa kupcem-investitorom)

 

q      Registrovani parametri emisije izgledaju ovako:

·        registrovana ukupna vrednost emisije iznosi: 50.000.000,00 dinara,

·        registrovana nominalna vrednost jednog zapisa iznosi: 10.000,00 dinara,

·        registrovani broj komada emitovanih zapisa iznosi: 5.000 komada,

·        registrovani serijski brojevi emitovanih zapisa iznose: od 1 do 5.000,

·        registrovana visina diskontne stope iznosi: 10,00%,

·        registrovani datum početka emisije je: 01.02.98 godine,

·        registrovani datum dospeća zapisa je: 01.03.98 godine;

 

q        Kupac kupuje zapise i obraća se (nalogom!) brokeru sa zahtevom da:

Ø      želi da plasira u zapise 20.000.000,00 dinara,

Ø      želi da kupi zapise Emitenta na datum 03.02.98 godine (da taj datum bude datum saldiranja!),

Ø      želi da ugovori sa Prodavcem (Emitentom!) da datum otkupa kroz sekundarnu trgovinu (tzv.“prevremeni otkup”!) bude 18.02.98 godine, i konačno

Ø      želi da visina kamatne! stope na njegov plasman bude 8,00% na mesečnom nivou;

 

q      Broker unosi parametre iz ponude Kupca u računar (software);

 

q      Računar (software, npr. MS EXCEL u okviru MS Office-a!) izračunava:

·      broj dana:

n = 18.02.98 – 03.02.98,

ü       n = 15;

·      visinu konformne kamatne! stope za 15 dana (za mesec februar 98 god. koji ima 28 dana!):

p = { [ (1 + 8 / 100) ^ (15 / 28) ] – 1},

ü      p = 4,2090851614977200;

·        veličinu kamatnog faktora:

r = 1 + (4,2090851614977200 / 100),

r = 1 + 0,0420908516149772,

ü      r = 1,0420908516149772;

·        sadašnju vrednost jednog komada zapisa:

C0 = 10.000,00 / 1,0420908516149772,

ü      C0 = 9.596,10 dinar;

·        ukupan broj komada zapisa koji se može kupiti za raspoloživu sumu:

Ibk = 20.000.000,00 / 9596,10,

Ibk = 2.084,18, a što znači ili

ü   Ibk1 = 2.084 komad ili

ü   Ibk2 = 2.085 komada

q      Broker obaveštava Kupca

·        da može da kupi:

2.084 komad zapisa što treba da plati

C01 = 2.084 * 9.596,10,

ü      C01 = 19.998.272,40 dinara ili

20.845 komada zapisa što treba da plati

C02 = 2.085 * 9.596,10,

ü      C02 = 20.007.868,50 dinara;

·        da u roku dospeća dobija ukupno iznos od:

Cn1 = 2.084 * 10.000,00,

ü      Cn1 = 20.840.000,00 dinara ili

Cn2 = 2.085 * 10 .000,00,

ü      Cn2 = 20.850.000,00 dinara;

·        da od tog iznosa kamata! iznosi:

Ikte1 = 20.840.000,00 – 19.998.272,40,

ü      Ikte1 = 841.727,60 dinara ili

Ikte2 = 20.850.000,00 – 20.007.868,50,

ü      Ikte2 = 842.137,50 dinara;

·        da bi dobio kamatu da klasično plasira raspoloživi iznos od 20.000.000,00 dinara, na 15 dana, po kamatnoj stopi od 8,00% na mesečnom nivou, u iznosu od (računato konformnom metodom):

Cn = 20.000.000,00 * 1,0420908516149772,

Cn = 20.841.817,03,

Ikte = 20.841.817,03 – 20.000.000,00,

ü      Ikte = 841.817,03 dinara;

·        da je razlika u kamatama između klasičnog plasmana i plasmana u zapise za kupljenih:

2.084 komad

ikte1 = 841.817,03 – 841.727,60

ü     ikte1 = 89,43 dinara manje ili za

2.085 komad

ikte2 = 841.817,03 – 842.137,50

ü      ikte2 = 320,47 dinara više;

 

4.     KLIRING, SALDIRANJE I DEPONOVANJE

 

q      Software za vođenje poslova kliringa i saldiranja prilagođen je gore prikazanom modelu procesa listiranja i trgovanja odnosno obračunavanja sadašnje vrednosti diskontnih hartija od vrednosti prilikom trgovanja na berzi;

q      Trenutni način trgovanja i obračunavanja sadašnje vrednosti diskontnih hartija od vrednosti, koji se primenjuje na Berzi, nije kompatibilan sa software-om za vođenje poslova kliringa i saldiranja, te software ne može da se koristiti za evidentiranje zapisa;

q      Ali, trenutni način listiranja i procesiranja trgovanja odnosno obračunavanja kamatonosnih hartija od vrednosti (obveznica i certifikata o depozitu), koji se primenjuje prilikom trgovanja na Berzi, jeste kompatibilan sa software-om za vođenje poslova kliringa i saldiranja, te se software uspešno koristi za kamatonosne hartije od vrednosti već duže vreme;

q      Na osnovu odluke o registraciji emisije zapisa i stavljanjem emisije na listing Berze, emitentu će se otvoriti depo-račun u odeljenju za kliring i saldiranje;

q      Na levoj strani tog računa knjižiće se ukupna vrednost emisije (zbir svih nominalnih vrednosti svih komada zapisa u okviru emisije), a iskazani početni saldo će istovremeno predstavljati vrednost njegovog maksimalno mogućeg, registrovanog i odobrenog zaduživanja;

q      Po obavljenom trgovanju, a na osnovu primljene zakljičnice, otvoriće se depo-račun kupca i knjižiće se istovremeno: broj kupljenih komada zapisa i zbir nominalnih vrednosti kupljenih zapisa (a) na levoj strani kod kupca i (b) na desnoj strani kod emitenta;

q      Oba depo-računa iskazaće saldo: kod kupca broj komada zapisa i vrednost (zbir nominalnih vrednosti!) koju treba da dobije u roku dospeća, a kod emitenta broj komada zapisa i vrednost (takođe, zbir nominalnih vrednosti!)  koja preostaje za dalju prodaju do roka dospeća;

q      U momentu kada emitent proda sve komade zapisa iskazani saldo na depo-računu imaće vrednost nula;

q      A to znači da se emitent zadužio tačno toliko kolika je i ukupna vrednost (nominalna!) odobrene i registrovane emisije;

q      Vrednost u momentu prodaje odnosno vrednosti po kojoj je emitent prodavao pojedine komade ili više komada zapisa (tržišna vrednost zapisa u trenutku prodaje!) može da se beleži na depo-računu samo informativno u posebnoj koloni, jer ona sa stanovišta zaduživanja emitenta kod diskontnih hartija od vrednosti ne igra nikakvu ulogu;

q      Automatski, sa procesom knjiženja, dodeljuju se serijski brojevi kupljenim zapisima i štampaju se potvrde o vlasništvu za kupljene zapise;

 


NA POČETAK STRANICE!

HOME