Beograd, 2001.
Tihomir Podunavac
Uputstvo
o načinu trgovanja diskontnim hartijama od vrednosti
Ovo Uputstvo napisano je sa ciljem:
Takođe, ovo Uputstvo napisano je sa ciljem:
2. da se omogući sekundarno trgovanje diskontnim hartijama od vrednosti (zapisima).
q Komercijalni, blagajnički i državni zapisi (zapis) su diskontne hartije od vrednosti;
q U okviru jedne emisije svi komadi zapisa glase i jedino mogu da glase na istu nominalnu vrednost;
q Takođe, u okviru jedne emisije nominalna vrednost svakog komada zapisa je nepromenljiva i jedino može da bude nepromenljiva;
q U okviru jedne emisije svaki pojedinačni komad zapisa je nedeljiv na manje delove i nikada ne može da bude deljiv na manje delove;
q Dakle, u okviru jedne emisije ukupan broj komada zapisa mora biti ceo broj i samo može da bude ceo broj;
q Primer I:
Ø ukupna vrednost jedne emisije zapisa iznosi 50.000.000,00 dinara,
Ø nepromenljiva nominalna vrednost jednog komada zapisa u okviru te emisije iznosi 10.000,00 dinara,
Ø nepromenljivi ukupan broj komada zapisa u okviru te emisije iznosi:
Ø 50.000.000,00 : 10.000,00 = 5.000 komada;
q Emisija ima definisanu i diskontnu stopu (stopa) izraženu u %;
q Uopšte, stopom se umanjuje nominalna vrednost jednog zapisa u trenutku prodaje;
q Ili, stopom se nominalna vrednost jednog zapisa («buduća vrednost», vrednost u roku dospeća!) svodi na sadašnju vrednost;
q Primer II:
Ø nominalna vrednost jednog komada zapisa (vrednost u roku dospeća!) iznosi 10.000,00 dinara,
Ø visina diskontne stope ili stope umanjenja iznosi 9,26%,
Ø sadašnja vrednost ili umanjena nominalna vrednost jednog komada zapisa u trenutku prodaje iznosi:
Ø C0 = 10.000,00 – [10.000,00 * (9,26 / 100)]
Ø C0 = 10.000,00 – [10.000,00 * 0,0926]
Ø C0 = 10.000,00 – 926,00
ü C0 = 9.074,00 dinara;
q Definisana diskontna stopa ili registrovana diskontna stopa neke emisije (jedan od parametara emisije!) važi samo na datum emitovanja;
q Znači, stopa u svakom drugom trenutku do roka dospeća, dakle trenutku različitom od datuma emitovanja, može, ali i ne mora, da ima drugu visinu;
q Ili, stopa u svakom drugom trenutku do roka dospeća, osim datuma emitovanja može, ali i ne mora, da bude promenljiva;
q Takođe, visina stope u svakom drugom trenutku do roka dospeća, osim datuma emitovanja, može, ali i ne mora, da bude jednaka registrovanoj stopi;
q Kupac kupuje jedan komad ili određeni, ali uvek ceo, broj komada zapisa po umanjenoj nominalnoj vrednosti za visinu stope utvrđenu u trenutku prodaje;
q Visina stope u trenutku prodaje ili tržišna stopa utvrđuje se na osnovu ponude i tražnje ili na osnovu dogovora između prodavca i kupca u trenutku kupoprodaje (u primeru 9,26%);
q Dakle, u trenutku prodaje kupac plaća prodavcu uvek i samo umanjenu nominalnu vrednost ili sadašnju vrednost kupljenih zapisa za dogovorenu tržišnu stopu (u primeru 9.074,00 dinara);
q A, u roku dospeća emitent plaća kupcu uvek i samo nominalnu vrednost kupljenih zapisa (u primeru 10.000,00 dinara);
q Dakle, u roku dospeća emitent može da plati samo onoliko koliko iznosi zbir nominalnih vrednosti prodatih zapisa;
q Odnosno, u roku dospeća emitent može da plati sveukupno najviše do iznosa vrednosti cele emisije;
q Ili, u roku dospeća emitent može da plati sveukupno najviše do iznosa vrednosti registrovane emisije;
q Što znači da se emitent mogao maksimalno da zaduži samo toliko koliko mu je registracijom emisije dozvoljeno;
(ili kako treba da se definišu osnovni parametri emisije)
q Nominalna vrednost svih zapisa u okviru svih emisija kojima se trguje treba uvek da iznosi 10.000,00 dinara;
q Broj komada svih zapisa u okviru svih emisija kojima se trguje treba uvek da bude ceo broj;
q Dakle, ukupna vrednost jedne emisije mora da bude deljiva sa 10.000 bez ostatka;
q Visinu diskontne stope za svaku emisiju definiše emitent i unosi u registraciju prilikom registrovanja emisije kod Komisije;
q Tako definisana stopa se primenjuje, ali i ne mora, za umanjivanje nominalne vrednosti zapisa samo prilikom primarne kupoprodaje zapisa, i to samo one kupoprodaje koja se obavi na datum početka emisije (na prvi dan emisije!);
q Visina stope na datum različit od datuma emisije (prvog dana emisije!) prilikom primarne i sekundarne kupoprodaje određuje se na osnovu ponude i tražnje ili na osnovu dogovora između prodavca i kupca;
(ili kako broker komunicira sa kupcem-investitorom)
q Registrovani parametri emisije izgledaju ovako:
· registrovana ukupna vrednost emisije iznosi: 50.000.000,00 dinara,
· registrovana nominalna vrednost jednog zapisa iznosi: 10.000,00 dinara,
· registrovani broj komada emitovanih zapisa iznosi: 5.000 komada,
· registrovani serijski brojevi emitovanih zapisa iznose: od 1 do 5.000,
· registrovana visina diskontne stope iznosi: 10,00%,
· registrovani datum početka emisije je: 01.02.98 godine,
· registrovani datum dospeća zapisa je: 01.03.98 godine;
q Kupac kupuje zapise i obraća se (nalogom!) brokeru sa zahtevom da:
Ø želi da plasira u zapise 20.000.000,00 dinara,
Ø želi da kupi zapise Emitenta na datum 03.02.98 godine (da taj datum bude datum saldiranja!),
Ø želi da ugovori sa Prodavcem (Emitentom!) da datum otkupa kroz sekundarnu trgovinu (tzv.“prevremeni otkup”!) bude 18.02.98 godine, i konačno
Ø želi da visina kamatne! stope na njegov plasman bude 8,00% na mesečnom nivou;
q Broker unosi parametre iz ponude Kupca u računar (software);
q Računar (software, npr. MS EXCEL u okviru MS Office-a!) izračunava:
· broj dana:
n = 18.02.98 – 03.02.98,
ü n = 15;
· visinu konformne kamatne! stope za 15 dana (za mesec februar 98 god. koji ima 28 dana!):
p = { [ (1 + 8 / 100) ^ (15 / 28) ] – 1},
ü p = 4,2090851614977200;
· veličinu kamatnog faktora:
r = 1 + (4,2090851614977200 / 100),
r = 1 + 0,0420908516149772,
ü r = 1,0420908516149772;
· sadašnju vrednost jednog komada zapisa:
C0 = 10.000,00 / 1,0420908516149772,
ü C0 = 9.596,10 dinar;
· ukupan broj komada zapisa koji se može kupiti za raspoloživu sumu:
Ibk = 20.000.000,00 / 9596,10,
Ibk = 2.084,18, a što znači ili
ü Ibk1 = 2.084 komad ili
ü Ibk2 = 2.085 komada;
q Broker obaveštava Kupca
· da može da kupi:
2.084 komad zapisa što treba da plati
C01 = 2.084 * 9.596,10,
ü C01 = 19.998.272,40 dinara ili
20.845 komada zapisa što treba da plati
C02 = 2.085 * 9.596,10,
ü C02 = 20.007.868,50 dinara;
· da u roku dospeća dobija ukupno iznos od:
Cn1 = 2.084 * 10.000,00,
ü Cn1 = 20.840.000,00 dinara ili
Cn2 = 2.085 * 10 .000,00,
ü Cn2 = 20.850.000,00 dinara;
· da od tog iznosa kamata! iznosi:
Ikte1 = 20.840.000,00 – 19.998.272,40,
ü Ikte1 = 841.727,60 dinara ili
Ikte2 = 20.850.000,00 – 20.007.868,50,
ü Ikte2 = 842.137,50 dinara;
· da bi dobio kamatu da klasično plasira raspoloživi iznos od 20.000.000,00 dinara, na 15 dana, po kamatnoj stopi od 8,00% na mesečnom nivou, u iznosu od (računato konformnom metodom):
Cn = 20.000.000,00 * 1,0420908516149772,
Cn = 20.841.817,03,
Ikte = 20.841.817,03 – 20.000.000,00,
ü Ikte = 841.817,03 dinara;
· da je razlika u kamatama između klasičnog plasmana i plasmana u zapise za kupljenih:
2.084 komad
ikte1 = 841.817,03 – 841.727,60
ü ikte1 = 89,43 dinara manje ili za
2.085 komad
ikte2 = 841.817,03 – 842.137,50
ü ikte2 = 320,47 dinara više;
q Software za vođenje poslova kliringa i saldiranja prilagođen je gore prikazanom modelu procesa listiranja i trgovanja odnosno obračunavanja sadašnje vrednosti diskontnih hartija od vrednosti prilikom trgovanja na berzi;
q Trenutni način trgovanja i obračunavanja sadašnje vrednosti diskontnih hartija od vrednosti, koji se primenjuje na Berzi, nije kompatibilan sa software-om za vođenje poslova kliringa i saldiranja, te software ne može da se koristiti za evidentiranje zapisa;
q Ali, trenutni način listiranja i procesiranja trgovanja odnosno obračunavanja kamatonosnih hartija od vrednosti (obveznica i certifikata o depozitu), koji se primenjuje prilikom trgovanja na Berzi, jeste kompatibilan sa software-om za vođenje poslova kliringa i saldiranja, te se software uspešno koristi za kamatonosne hartije od vrednosti već duže vreme;
q Na osnovu odluke o registraciji emisije zapisa i stavljanjem emisije na listing Berze, emitentu će se otvoriti depo-račun u odeljenju za kliring i saldiranje;
q Na levoj strani tog računa knjižiće se ukupna vrednost emisije (zbir svih nominalnih vrednosti svih komada zapisa u okviru emisije), a iskazani početni saldo će istovremeno predstavljati vrednost njegovog maksimalno mogućeg, registrovanog i odobrenog zaduživanja;
q Po obavljenom trgovanju, a na osnovu primljene zakljičnice, otvoriće se depo-račun kupca i knjižiće se istovremeno: broj kupljenih komada zapisa i zbir nominalnih vrednosti kupljenih zapisa (a) na levoj strani kod kupca i (b) na desnoj strani kod emitenta;
q Oba depo-računa iskazaće saldo: kod kupca broj komada zapisa i vrednost (zbir nominalnih vrednosti!) koju treba da dobije u roku dospeća, a kod emitenta broj komada zapisa i vrednost (takođe, zbir nominalnih vrednosti!) koja preostaje za dalju prodaju do roka dospeća;
q U momentu kada emitent proda sve komade zapisa iskazani saldo na depo-računu imaće vrednost nula;
q A to znači da se emitent zadužio tačno toliko kolika je i ukupna vrednost (nominalna!) odobrene i registrovane emisije;
q Vrednost u momentu prodaje odnosno vrednosti po kojoj je emitent prodavao pojedine komade ili više komada zapisa (tržišna vrednost zapisa u trenutku prodaje!) može da se beleži na depo-računu samo informativno u posebnoj koloni, jer ona sa stanovišta zaduživanja emitenta kod diskontnih hartija od vrednosti ne igra nikakvu ulogu;
q Automatski, sa procesom knjiženja, dodeljuju se serijski brojevi kupljenim zapisima i štampaju se potvrde o vlasništvu za kupljene zapise;